Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti – „Sa zdravim navikama otpočni na vreme“ – 14. novembar 2026.

Podaci iz sveta govore da preko 40% osoba koje imaju šećernu bolest nemaju postavljenu dijagnozu ovog stanja, što dovodi do kašnjenja u otpočinjanju lečenja, potencijalno produbljujući nepovoljan uticaj na zdravlje pacijenata. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2022. godine, u sklopu napora za ojačavanjem odgovora na javnozdravstvene izazove povezane sa šećernom bolešću, u globalne ciljeve u oblasti šećerne bolesti uključila i cilj da 80% ljudi sa dijabetesom imaju i postavljenu dijagnozu ovog oboljenja. Važnost upoznavanja sa načinima prevencije i ranog prepoznavanja simptoma šećerne bolesti (npr. pojačana žeđ, učestalo mokrenje, zamor) od presudnog je značaja za unapređenje zdravlja i kvaliteta života osoba koje žive sa šećernom bolešću. S tim u vezi, ovogodišnji slogan globalne kampanje obeležavanja Svetskog dana borbe protiv šećerne bolesti – “Early action on diabetes” („Pravovremena akcija u polju šećerne bolesti“) ima poseban cilj isticanja važnosti informisanosti o ovom oboljenju i preduzimanja blagovremenih dijagnostičko-terapijskih koraka. Stvaranje okruženja koja podstiču zdrave životne stilove, jedan je od koraka u pravom smeru – više mogućnosti za zdravu ishranu, optimalnu fizičku aktivnost i brigu o sopstvenom zdravlju, otvaraju mogućnosti unapređenja prevencije dijabetesa, ali i drugih hroničnih nezaraznih bolesti koje dele poznate zajedničke faktore rizika.

Šećerna bolest (Diabetes mellitus) predstavlja jednu od najznačajnijih hroničnih nezaraznih bolesti našeg doba, sa rastućim uticajem na društva i zdravstvene sisteme. Opterećenje dijabetesom u svetu pokazuje rastući trend tokom prethodnih decenija – u periodu 1980-2014 godine, broj osoba sa dijabetesom u svetu porastao je sa 108 miliona na 422 miliona. Dodatno, u periodu od 20 posmatranih godina (2000-2019), opaža se i porast smrtnosti od dijabetesa od 3%. Ukupno, na nivou sveta, broj osoba umrlih od dijabetesa iznosio je 1,5 miliona u 2019. godini, čemu se može dodati i 460 000 smrtnih ishoda od bubrežnih bolesti koje su nastupile kao posledica dijabetesa.
Prema podacima iz Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije za 2019. godinu, 8,3% starijih od 20 godina izjavilo je da ima šećernu bolest, što predstavlja porast u odnosu na istraživanje iz 2006. godine, kada je ovaj udeo iznosio 5,3%. Posmatrano prema strukturi uzroka smrti, udeo dijagnoza E10-E14 (kojima se označavaju različiti oblici šećerne bolesti), u svim uzrocima smrti u Republici Srbiji u tri uporedne godine (2000. – 2010. – 2020.) iznosio je 2,4% – 3,1% – 2,9%.
Ekonomski uticaj šećerne bolesti zavređuje posebnu pažnju. Procene iz SAD govore da su troškovi koji se povezuju sa dijagnozom dijabetesa u 2017. godini iznosili 327 milijardi američkih dolara – od toga 237 milijardi dolara direktnih medicinskih troškova i 90 milijardi dolara izgubljene produktivnosti. Uzevši u obzir i ovako izraženu ekonomsku dimenziju šećerne bolesti u savremenim društvima, aktivnosti na polju prevencije dobijaju na dodatnoj važnosti.
Veliki javnozdravstveni značaj pridaje se tipu 2 dijabetesa, koji se sreće kod više od 90% svih bolesnika sa šećernom bolešću. Sa druge strane, komplikacije šećerne bolesti zauzimaju posebno mesto u svim razmatranjima o dijabetesu. Odrasle osobe sa dijabetesom imaju 2-3 puta povećan rizik za nastanak srčanog i moždanog udara. Takođe, kod ovih pacijenata, neuropatija udružena sa smanjenim protokom krvi u tkivu stopala povećava verovatnoću nastanka ulkusa, infekcija i konačno, potencijalne amputacije zahvaćenog ekstremiteta. Sa druge strane dijabetesna retinopatija je važan uzrok slepila – u svetu se broj osoba koje su oslepele zbog dijabetesa procenjuje na oko 1 milion. Konačno, dijabetes je jedan od vodećih uzroka hronične bolesti bubrega. Sveukupno, brojne komplikacije koje dodatno usložnjavaju osnovno stanje, zahtevaju dodatno angažovanje resursa zdravstvenog sistema, povećavajući troškove i umanjujući mogućnosti za raspodelu sredstava ka drugim potrebama.
Sprečavanje razvoja tipa 2 dijabetesa može se postići jednostavnim intervencijama u životnom stilu, i u tom smeru ciljevi svakog pojedinca treba da budu:
Достизање и одржавање здраве телесне масеФизичка активностЗдрава исхранаПрестанак (или незапочињање) пушења
Ipak, za postizanje sveobuhvatnih rezultata na nivou šire zajednice, potreban je nešto drugačiji pristup sa ciljem efikasnog usvajanja pobrojanih životnih navika. S tim u vezi, iskustva iz sveta naglašavaju da je za postizanje trajnih rezultata na nivou populacije potrebno sprovesti akciju na više nivoa, u okvirima celog društva, posvetiti pažnju zahtevima različitih populacionih grupa, adekvatno programski ciljati populacije u visokom riziku kao i opštu populaciju sa nižim rizikom za razvoj šećerne bolesti. Poseban značaj imaju organizovani programi prevencije u koje se uključuju osobe za koje se ustanovi određeni nivo rizika za razvoj tipa 2 dijabetesa. U okviru ovakvih programa, osoba se aktivno prati sa ciljem uticaja na održanje zdravih životnih navika, kao i postizanje zacrtanih ciljeva (gubitak telesne mase i postizanje određenog nivoa fizičke aktivnosti).
Zaključno, Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti treba sve da nas podseti na značaj prevencije tipa 2 dijabetesa – usvajanje životnih stilova koji smanjuju rizik od razvoja ove bolesti, može uticati i na smanjenje rizika za razvoj brojnih drugih stanja, i time ostvariti sveobuhvatan uticaj na unapređenje zdravlja.